24/7 eTV BreakingNewsShow : Pritisnite dugme za jačinu zvuka (donji lijevi dio video ekrana)
Najnovije međunarodne vijesti kultura Vladine vesti Health News Nauru Najnovije vijesti vijesti ljudi Ažuriranje odredišta putovanja Travel Wire vijesti Trenutačno popularno

Bez turizma, bez COVID -a, ali konačno besplatno: Republika Nauru

Nije ostalo mnogo mjesta na ovom svijetu na kojima COVID još nije bio problem i koji su bez COVID -a. Jedan je Ostrvska Republika Nauru.
Nauru je i dalje beznačajan za međunarodni turizam.

Print friendly, PDF i e-pošta
  • Nauru je maleno ostrvo i nezavisna država sjeveroistočno od Australije. Nalazi se 42 kilometra južno od ekvatora. Koraljni greben okružuje cijelo ostrvo koje je prošarano vrhovima.
  • Stanovništvo-približno 10,000, uključujući nenauruansko stanovništvo od cca. 1,000
  • U zemlji nema slučajeva koronavirusa, ali američka vlada preporučuje vakcinaciju prilikom putovanja u Nauru

Prilikom traženja svjetskih statistika o koronavirusu uvijek nedostaje jedna nezavisna država. Ova država je Republika Nauru. Nauru je ostrvska republika u južnom Tihom okeanu

Narod Naurua sastoji se od 12 plemena, simboliziranih zvijezdom od 12 krakova na zastavi Naurua, i vjeruje se da je mješavina mikronezijskog, polinezijskog i melanezijskog porijekla. Njihov maternji jezik je nauruanski, ali engleski se široko koristi jer se koristi u državne i komercijalne svrhe. Svako pleme ima svog poglavara.

Republika Nauru

Zastava Naurua je vrlo jednostavna i jasna, sa bojama Mornarsko plava, Žuta i Bijela. Svaka od boja ima svoj značaj. Mornarsko plava predstavlja okean oko Naurua. Žuta linija je u sredini ekvatora jer je Nauru tik uz ekvator i zato je Nauru jako vruće. Bela 12 -kraka zvezda označava 12 plemena naroda Naurua.

Zato je zastava Naurua ovako obojena.

Ponovno pokretanje rudarstva i izvoza fosfata 2005. godine dalo je Nauruu prijeko potreban polet. Procijenjeni preostali vijek trajanja sekundarnih naslaga fosfata je oko 30 godina.

Bogato nalazište fosfata otkriveno je 1900. godine, a 1907. godine Pacific Phosphate Company otpremila je prvu pošiljku fosfata u Australiju. Do danas je iskopavanje fosfata ostalo glavni izvor ekonomskih prihoda Naurua.

31. januar je Dan nezavisnosti (povratak sa godišnjice Truka)

Ovaj državni dan slavi vlada, organizujući igre i horska takmičenja za različite vladine odjele i instrumente. Također, za mlade se priređuje domjenak (uglavnom preživjeli iz Truka)

17. maj je Dan Ustava
Ovaj dan slavi cijeli otok koji ima takmičenje u atletici između 5 izbornih jedinica.

1. jula je primopredaja NPC/RONPhosa

Nauru Phosphate Corporation preuzela je iskopavanje i otpremu fosfata na Nauruu nakon što ga je kupila od Britanske komisije za fosfate. Zatim je RONPhos preuzeo od NPC -a 2008.

26. oktobar je Dan ANGAM -a

Angam znači povratak kući. Ovaj nacionalni dan obilježava se kao povratak nauruanskog naroda s ruba izumiranja. Svaka zajednica obično organizira vlastite svečanosti jer se ovaj dan obično slavi u krugu porodice i voljenih.

Kad se dijete rodi, naslijedit će njihovo pleme sa majčine strane. Odjeća za svako pleme različita je što pomaže identifikaciji svakog pojedinca.

Spisak 12 nauru plemena:

  1. Eamwit - zmija/jegulja, lukav, klizav, dobar u laganju i kopirka stilova.
  2. Eamwitmwit - cvrčak/insekt, isprazno lijep, uredan, sa prodornom bukom i manirom.
  3. Eaoru - razarač, šteti planovima, ljubomoran tip.
  4. Eamwidara - vilin konjic.
  5. Iruwa - stranac, stranac, osoba iz drugih zemalja, inteligentna, lijepa, muževna.
  6. Eano - jednostavan, lud, željan.
  7. Iwi - uši (izumrle).
  8. Irutsi - kanibalizam (izumro).
  9. Deiboe - mala crna riba, ćudljiva, varalica, ponašanje se može promijeniti u bilo kojem trenutku.
  10. Ranibok - objekat izbačen na obalu.
  11. Emea - korisnik grablji, rob, zdrava, lijepa kosa, varalica u prijateljstvu.
  12. Emangum - igrač, glumac

Za sve zahtjeve za vizu, uključujući i gostujuće medijsko osoblje, zahtjev za ulazak u Nauru putem e -pošte trebao bi biti poslan u Nauru Imigracija.  

Australijski dolar je zakonsko sredstvo plaćanja u Nauruu. Devize na bilo kojem prodajnom mjestu bit će teške. Gotovina je jedini oblik plaćanja u Nauruu. 
Kreditne/debitne kartice se ne prihvaćaju.

Postoje dva hotela, u državnom i porodičnom vlasništvu.
Postoje još dvije mogućnosti smještaja (tip jedinice) koje su u privatnom vlasništvu.

U Nauruu je uvijek ljeto, uglavnom oko 20-ih-sredine 30-ih. Preporučuje se letnja odeća.

Ljetna odjeća/ležerna odjeća je prihvatljiva, ali ako se dogovarate sa državnim službenicima ili idete na crkvene službe, preporučuje se da se prikladno obučete. Kupaći kostimi nisu norma u Nauruu, plivači mogu nositi sarong ili kratke hlače.

Ne postoji javni prevoz. Preporučuje se iznajmljivanje automobila.

  • Voćke su kokos, mango, šapa, limeta, hljeb, kiseli sok, pandanus. Autohtono tvrdo drvo je drvo tomano.
  • Postoji niz cvjetnih stabala/biljaka, ali najčešće se koriste/favoriziraju franjipani, iud, hibiskus, irimone (jasmin), eaquañeiy (sa stabla tomano), emet i žuta zvona.
  • Nauruanci jedu razne morske plodove, ali je riba i dalje omiljena namirnica Nauruana - sirova, sušena, kuhana.

Nije poznat slučaj COVID-19 na Nauruu, nema izvještaja Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ali američka vlada preporučuje svojim građanima da je ovaj nepoznati status rizičan, čak i potpuno cijepljeni putnici

COVID-19 Testiranje

  • Na Nauruu su dostupni testovi PCR -a i/ili antigena, rezultati su pouzdani i u roku od 72 sata.
  • Vakcina Oxford-Astra Zeneca dostupna je u zemlji

Nauru ima nacionalnu priču:

Bio jednom jedan čovjek po imenu Denunengawongo. Živio je pod morem sa suprugom Eiduwongo. Imali su sina po imenu Madaradar. Jednog dana, otac ga je odveo na površinu vode. Tamo je lutao sve dok nije stigao do obale ostrva, gde ga je pronašla lepa devojka po imenu Eigeruguba.

Eigeruguba ga je odveo kući, a kasnije su se njih dvoje vjenčali. Imali su četiri sina. Najstariji se zvao Aduwgugina, drugi Duwario, treći Aduwarage, a najmlađi Aduwogonogon. Kad su ti dječaci odrasli u muškarce, postali su odlični ribari. Kad su postali muškarci, živjeli su odvojeno od roditelja. Nakon mnogo godina, kada su njihovi roditelji ostarili, njihova majka je dobila još jednog dječaka. Zvali su ga Detora. Dok je odrastao, volio je ostati sa roditeljima i slušati priče koje su im pričali. Jednog dana, kad je skoro dorastao, izišao je vani kad je ugledao kanu. Otišao je do njih, a oni su mu dali neke od svojih najmanjih riba. Odnio je ribe kući i dao im. Sljedećeg dana učinio je isto, ali trećeg dana roditelji su mu rekli da izađe na pecanje sa braćom. Pa ih je odvezao u njihovom kanuu. Kad su se te večeri vratili, braća su Detori dala samo najmanju ribu. Tako je Detora otišao kući i ispričao ocu o tome. Tada ga je otac naučio ribolovu i pričao mu o baki i djedu koji su živjeli pod morem. Rekao mu je da, kad god mu se linija zaglavi, mora zaroniti. A kad je došao u kuću svojih djedova i baka, mora ući i zamoliti djeda da mu da udice koje je imao u ustima; i mora odbiti sve druge udice koje su mu ponuđene.

Sljedećeg dana, Detora se probudio vrlo rano i otišao svojoj braći. Dali su mu ribarsku liniju s mnogo čvorova u njoj i komad ravnog štapa za udicu. Na moru su svi ubacivali svoje redove, a braća bi svako malo ulovila ribu; ali Detora nije ništa uhvatila. Konačno se umorio i linija mu se uhvatila u greben. Rekao je svojoj braći o tome, ali oni su ga samo ismijavali. Najzad je zaronio. Dok je to činio, rekli su si: 'Kakav je on glup momak, taj naš brat!' Nakon ronjenja, Detora je stigao do bake i djeda. Bili su jako iznenađeni kada su vidjeli da im takav dječak dolazi u kuću.

'Ko si ti?' pitali su. "Ja sam Detora, sin Madaradara i Eigerugube", rekao je. Kad su čuli imena njegovih roditelja, poželjeli su mu dobrodošlicu. Postavili su mu niz pitanja i iskazali mu veliku ljubaznost. Najzad, kad je krenuo, sjećajući se šta mu je otac rekao, zamolio je djeda da mu da udicu. Djed mu je rekao da sa krova kuće izvadi sve udice koje voli.

  • Nauru je bez COVID-a. Dvonedjeljni let između Naurua i Brisbanea u Australiji nastavlja s radom. Svim putnicima u Nauru potrebno je prethodno odobrenje vlade Naurua.

Muškarci Damo ponovo su ubacili svoje redove, a ovaj put su ulovili drugu vrstu ribe. "Kako se zove ovaj?" pitali su. A Detora je odgovorio, 'Eapae!' Opet je ime bilo ono pravo. Ovo je razljutilo Damo ribare. Detorina braća su bila jako iznenađena njegovom pameću. Detora je sada izbacio svoju liniju i izvukao ribu. Pitao je Damo ljude kako se zovu. Odgovorili su 'Irum', ali kada su ponovo pogledali, ustanovili su da su pogriješili, jer se na kraju reda začuo crni znak. Opet je Detora ubacio svoju liniju i ponovo ih je zamolio da imenuju ribu. "Iapae", rekli su. Ali kad su pogledali, našli su korpu svinjskog mesa na kraju Detorine linije.

Do sada su se Damo ljudi već jako uplašili jer su shvatili da Detora koristi magiju.

Detorin kanu bio je privučen blizu drugog, i on i njegova braća ubili su Damo ljude i uzeli im svu ribolovnu opremu. Kad su ljudi na obali vidjeli sve ovo, znali su da su njihovi ljudi poraženi u takmičenju u ribolovu, jer je tada bio običaj da pobjednici takvog ribolovnog takmičenja ubiju svoje protivnike i uzmu ribolovnu opremu. Pa su poslali još jedan kanu. Isto se dogodilo kao i prije, a stanovnici Dama su se jako uplašili i pobjegli s plaže. Zatim su Detora i njegova braća povukli svoj kanu prema obali. Kad su došli do grebena, Detora je prevrnuo kanu sa svoja četiri brata ispod; kanu se pretvorio u stijenu. Detora se iskrcala sama na ostrvo. Ubrzo je upoznao čovjeka koji ga je izazvao na takmičenje u hvatanju uši i ribe na grebenu. Ugledali su jednog i oboje su ga počeli juriti. Detora je uspio to uloviti, nakon čega je ubio drugog čovjeka i otišao. Dalje uz plažu, Detora je također pobijedio na takmičenju i ubio svog izazivača.

Detora je sada krenula u istraživanje ostrva. Ogladnevši, popeo se na drvo kokosa i spustio nekoliko zrelih oraha, čije je mleko popio. Sa ljuskama kokosa je zapalio tri vatre. Kad su vatre jako gorjele, bacio je malo kokosovog mesa i to je izazvalo slatki miris. Zatim je legao na pijesak nekoliko metara dalje od vatre. Skoro je zaspao kad je ugledao sivog miša kako prilazi vatri. Pojeo je kokos iz prve dvije vatre i, baš kad se spremao jesti kokos iz treće vatre, Detora ga je uhvatila i namjeravala ga je ubiti. Ali mali miš je preklinjao Detora da ga ne ubije. "Pustite me, molim vas, i reći ću vam nešto", pisalo je. Detora je pustila miša, koji je počeo bježati ne ispunivši obećanje. Detora je ponovo uhvatila miša i uzela mali oštar komadić štapa, zaprijetivši da će mu probiti kroz oči miša. Miš se uplašio i rekao: 'Odvali taj mali kamen s vrha te velike stijene i vidi šta ćeš pronaći'. Detora je otkotrljala kamen i pronašla prolaz koji vodi pod zemlju. Ušavši u rupu, krenuo je uskim prolazom sve dok nije došao do ceste s ljudima koji su hodali amo -tamo.

Detora nije mogla razumjeti jezik kojim su govorili. Najzad je našao mladića koji je govorio njegov jezik i Detora mu je ispričala svoju priču. Mladić ga je upozorio na mnoge opasnosti nove zemlje i uputio ga uz njegov put. Detora je konačno došao do mjesta gdje je ugledao platformu prekrivenu finim prostirkama prekrasnog dizajna. Na peronu je sjedila Kraljica Ušica sa svojim slugama oko sebe.

Kraljica je dočekala Detora i zaljubila se u njega. Kad se nakon nekoliko sedmica Detora poželjela vratiti kući, Kraljica uši mu nije dozvolila da ode. No, napokon, kad joj je rekao o svoja četiri brata ispod kamena koji se nisu mogli osloboditi osim njegovom čarobnom čarolijom, dozvolila mu je da nastavi. Nekoliko ljudi koje je sreo željeli su nanijeti zlo strancu, ali Detora ih je sve savladala čarobnom čarolijom.

Na kraju su došli do stijene na kojoj je Detora ostavio svoju braću. Sagnuo se, ponovio magijsku čaroliju, a velika stijena se pretvorila u kanu u kojem se nalaze njegova četiri brata. Braća su zajedno otplovila u svoju zemlju.

Nakon mnogo dana na moru, u daljini su ugledali ostrvo. Dok su im se približavali, Detora je rekao braći da će ih ostaviti i sići živjeti s bakom i djedom na dno mora. Pokušali su ga nagovoriti da ostane s njima, ali on je preskočio bočni dio kanua i sišao. Braća su se uputila prema roditeljima i ispričala svoje avanture.

Kad je Detora stigao do bake i djeda, priredili su mu lijepu dobrodošlicu. Nakon što su baka i djed umrli, Detora je postala kralj mora i veliki duh ribolova i ribara. A u današnje vrijeme, kad god se ribarske niti ili udice izgube iz kanua, poznato je da leže na krovu Detorine kuće.

Print friendly, PDF i e-pošta

O autoru

Juergen T Steinmetz

Juergen Thomas Steinmetz kontinuirano je radio u turističkoj i turističkoj industriji od kada je bio tinejdžer u Njemačkoj (1977).
Osnovao je eTurboNews 1999. godine kao prvi internetski bilten za globalnu industriju putničkog turizma.

Ostavite komentar