Pravi vinar otkriven u Istri, Hrvatska

Marko Fakin Osnivač Fakin Wines Istra Hrvatska slika ljubaznošću E.Garely | eTurboNews | eTN
Marko Fakin, osnivač Fakin Wines, Istra, Hrvatska - slika ljubaznošću E.Garelyja

Postajao sam obeshrabren istovetnošću novih izdanja vina... žurba da postignem visoku Parkerovu ocjenu udaljila je vinara od vina.

Tada sam imao sreću prisustvovati hrvatskoj vinskoj manifestaciji na Manhattanu. Nisam imao nikakva očekivanja i namjerno nisam čitao recenzije vina prije pohađanja programa. Hteo sam da budem potpuno otvoren za a novo vinsko iskustvo i objektivan u vezi mojih komentara.

In the Know

· Gdje je Hrvatska?

Na jugozapadu je omeđen Jadranskim morem (sjeverozapadni rukavac Sredozemnog mora). Slovenija i Mađarska graniče sa državom na sjeveru; Bosna i Hercegovina i Srbija graniče na istoku. Hrvatska ima kratku granicu sa Crnom Gorom i dijeli morsku granicu sa Italijom.

· Gdje se nalazi Istra, Slovenija?

 To je sjeverozapadni poluotok Hrvatske.

· Zašto je Istra zanimljiva?

Područje je bilo lider u brendiranju i razvoju vinarstva u protekloj deceniji.

· Je li Istra dio većeg vinogradarskog teritorija?

Istra je omeđena Italijom i Slovenijom. Furlanija (Italija), Primorska (Slovenija) i Istra (Hrvatska) su povijesno poznate kao Julijanski marš. Talijanski lingvista Graziadio Isaia Ascoli koristio je termin (1863.) kako bi pokazao da područje Austrijskog primorja, Veneta, Furlanije i Trentina (dio Austrijskog carstva) dijele zajednički talijanski jezički identitet.

Ekonomija je uvijek bila usmjerena na poljoprivredu, a vino je bilo najvažnija roba. U 4th stoljeća prije Krista, grčki kolonisti započeli su proizvodnju vina na jadranskoj obali. Rimljani i kasnije moderni Hrvati proširili su grčku tradiciju uzgoja grožđa. Kvaliteta hrvatskih vina poboljšana je nakon odvajanja Hrvatske od bivše Jugoslavije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvješću o poljoprivrednoj proizvodnji (2019.), hrvatski poljoprivrednici obrađivali su 20,000 hektara vinograda i proizveli 108,297 metričkih tona grožđa i 704,400 hektolitara vina. Prema izvještaju Instituta za vino za 2014., od 69 milijuna litara vina proizvedenog u Hrvatskoj, domaće tržište godišnje troši 46.9 litara po stanovniku.

Glavno grožđe?

Malvazija Istarska dominira u Istri i proizvodi jedno od glavnih bijelih vina hrvatske Istre i sjeverne dalmatinske obale. U to područje uneli su ga venecijanski trgovci koji su donosili reznice iz Grčke. Malvazija daje vino koje je svježe, lagano, aromatično i ukusno kiselo, što ga čini savršenim za ljeto. Odlično se slaže sa hladnim lososom i škampima.

Teran je dominantno crno grožđe iz Istre, Hrvatska, a nalazi se uglavnom u zapadnom dijelu lokaliteta. Kasnozrela je sorta, raste u velikim grozdovima, a bobice su gusto zbijene. Vinova loza zahteva mnogo sunca. Poznata kao teran-hrvatska Istra, sorta je tipično svježa, voćna s dobro izbalansiranom kiselinom, čvrstim taninima i notama bobičastog voća i začina.

· Piju li Hrvati vino/pivo/alkoholna pića?

Muškarci u zemlji piju četiri puta više alkohola od žena. Od konzumiranog alkohola Hrvati su preferirali vino, a zatim pivo i žestoka pića. Vino je popularno i lokalno stanovništvo uživa u vinu uz jela. Popularna mješavina je vino razrijeđeno negaziranom ili gaziranom vodom (gemist-bijelo vino i gazirana voda) i bevandom (crveno vino i gazirana voda).

U Hrvatskoj ne postoji zakonska minimalna dob za pijenje; međutim, morate imati 18+ da biste kupili alkohol, a zakoni o alkoholu i vožnji su strogi.

Hrvatski vinari izvezli su 14.3 miliona dolara vina (2020.), što ga čini 47th najveći izvoznik vina na svijetu. Primarni kupci su Bosna i Hercegovina, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Srbija i Crna Gora. Tržišta koja se najbrže rastu (2019-2020) bila su Holandija, Švajcarska i Kanada.

klasifikacija

Godine 1996. osnovan je Hrvatski institut za vinogradarstvo i vinarstvo s misijom nadzora vinske industrije u zemlji i reguliranja vinogradarstva/proizvodnje i standarda (na temelju vinskih propisa Europske unije).

Hrvatska vina razvrstavaju se po kvaliteti:

  • Barrique: pojavljuje se na etiketama kako bi se razlikovala vina koja su provela vrijeme u hrastu
  • Arhivo Vino: rijetka oznaka za vino odlične kvalitete namijenjeno dugotrajnom odležavanju
  • Vrhunsko Vino: vrhunska kvaliteta
  • Kvalitetno Vino: kvalitetno vino
  • Stolno vino: stolno vino

Ostali uslovi

· Suho: Suho

· Slatko: Slatko

· Pola Slatko: Napola slatko

Vina se mogu kvalificirati za žig geografskog porijekla ako je vino proizvedeno od grožđa uzgojenog u istoj vinogradarskoj regiji. Za kvalitetnije klasifikacije (tj. vrhunski kvalitet) vino sa oznakom geografskog porijekla mora ispunjavati kriterije za vrstu grožđa, položaj vinograda (vinogradskog brda) sa izraženim kvalitetom i karakteristikama za sortu.

  • Pečat sorte grožđa: 85 posto sorte grožđa čije ime nosi
  • Oznaka berbe (Arhiv) mora se čuvati u podrumskim uslovima duže od optimalnog roka zrelosti i ne manje od pet godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje 3 godine u boci.
  • Hrvatska vina nemaju DO ili AOC sistem

Fakin Wines

Fakin je obiteljska vinarija koja ima 300-godišnju povijest uzgoja u Istri (smještena na sjeverozapadnom poluotoku Hrvatske), a grožđe se prodaje drugim istarskim vinarijama koje su osvajale medalje za vina od fakinskog grožđa. Marko Fakin je preuzeo porodični posao i počeo proizvodnju vina 2010. godine u svojoj garaži, sušeći grožđe za slatka vina u svojoj kući.

Na državnom natjecanju Hrvatski vinari godine 2010. Marko Fakin i njegova vina osvojili su nagrade. Od ovog uspjeha, Fakin je sa 2000 boca porastao na 120,000 82 boca proizvodnje s ukupno XNUMX vinograda u Motovunu, Istra, Hrvatska. Smatra da je njegov uspjeh sretna kombinacija mikroklime Mediterana na koju utječe rijeka Mirna koja kruži oko Motovuna i značajne razlike između dnevne i večernje temperature koja razvija kompleksnost aroma grožđa. Svoj uspjeh može zahvaliti i bijeloj zemlji koja podržava sorte grožđa kao što su istarska malvazija, teran i muškat.

Fakin se fokusira na prakse održive i organske poljoprivrede. Njegovo grožđe teran bere se ručno i nakon vinifikacije odležava u nerđajućem čeliku 8 meseci. To dovodi do srednjeg tijela, prekrasnog rubin crvenog vina koje predstavlja složene arome bobičastog voća i zemlje. Malvazija Istarka je kraljica bijelog grožđa i predstavlja bijele breskve i kruške s ugodnim naznakama koštičavog voća koji dovode do čistog, hrskavog, suhog i nezaboravnog završetka.

Vina Fakin – po mom mišljenju

Jedinstven

Vrlo dobra vijest je da Fakin vina nisu "vintage utorak". Mogao sam zaista okusiti ruke farmera i vinara u boci. Konačno, vinar koji je siguran u svoju umjetnost, svoj zanat i nauku i neće dozvoliti da sistem brojeva odredi šta će uhvatiti u svojoj boci

Mogao bih upotrijebiti riječ “autentično” za Fakin vina, ali riječ je pretjerano korištena (čak i zloupotrebljena). Možda je bolji deskriptor "tačno". Ono što Fakin vina čini važnim (za mene) je to što mogu doživjeti vinara u vinu. Hrvatska (trenutno) dozvoljava vinaru da svoju viziju onoga što vino treba/može biti – i oživi. Marko Fakin jasno ima misiju spojenu sa nepcem somelijera koji stvara vina koja su vjerna njegovoj viziji i njegovoj misiji – da vinar mora blisko poznavati svoje grožđe da bi napravio odlično vino.

Curated Recommendations

Wine.Slovenia.2 | eTurboNews | eTN

1. 2020 Fakin Malvazija. 100 posto Malvazija Istriana. Vrhunsko vino sa zaštićenom oznakom porijekla (PDO) koje potječe s hrvatskog poluotoka Istre. Trenutačno druga po sadnji sorta u Hrvatskoj nakon graševine. Bere se ručno. Maceracija 3-6 sati; odležano u nerđajućem čeliku 6 meseci.

Napomene: Na oko, ovo suvo belo vino predstavlja svetlo zlatno žutu nijansu sa primesama zelene. Ukusne arome koje se ispuštaju iz vrtloga sugerišu laganu notu azijskih krušaka i mandarina. Na nepcu je mešavina breskve, jabuke, meda, grejpa, badema i koštičavog voća zagrejana suncem, pomešana sa citrusima limuna koji predstavljaju čistu, jasnu kiselinu koja stvara veselo nepce. Punog okusa i za pamćenje, ali ne i "nasilan" - sve do kraja. Doživljaj ukusa je suptilan, ali osebujan stvarajući sretnog kampera.

2. 2019 Fakin Teran. Sorta grožđa – teran. Bere se ručno. Maceracija i fermentacija 21 dan. Odležano 8 meseci u nerđajućem čeliku.

Ovo suho crno vino proizvodi se od važne sorte crnog grožđa u Istarskoj regiji. Predstavlja rubin crvenu boju koja se vremenom pretvara u cigle crvene tonove. Nos je zadovoljan punim i jakim okusima i voćem naprijed. Isporučuje kiselinu i tanine koji sugeriraju na ruku majstora vinara.

Napomene: Aromatični miris na nosu podsjeća na začine i bobice. Na nepcu donosi kupine, šljive, borovnice, hrast, duvan, karanfilić, kožu, zemlju i čokoladu. Pjesnivi biljni buket šumskih jagoda dodaje dah i život nepcu. Oporka crna trešnja i craisin mešaju se sa notama čelične mineralnosti i crvenih malina koje ostaju i traju.

Sljedeće za hrvatska vina

Vinska industrija je konkurentna i godišnje je dostupno više od 36 milijardi boca širom svijeta, sa više od milion etiketa vina. Vinari se bore da budu jedinstveni i osiguraju poziciju na svjetskoj sceni, a Fakin se suočio s tim izazovom. Kada tražite vino koje će vašem nosu i nepcu donijeti meko, ukusno iskustvo, ne propustite priliku da uhvatite nekoliko boca Fakin vina za sljedeći ručak, marendu, večeru i posebnu priliku.

© Dr. Elinor Garely. Ovaj članak o autorskim pravima, uključujući fotografije, ne smije se reproducirati bez pismene dozvole autora.

Ova dvodijelna serija osvrće se na višestruka okruženja koja stvaraju nezaboravno (dobro ili loše) vinsko iskustvo.

Odluka o kupovini vina složenija je od izbora mnogih drugih proizvoda. Dok je ukus dominantan faktor, to je rizik koji najviše brine potrošače. Budući da gotovo sve situacije kupovine ne uključuju mogućnost degustacije vina prije kupovine, potrošači koriste informacije iz boce i etikete kao tragove o tome što se nalazi u boci.

Potrošač vina daje vrijednost svom iskustvu vina na osnovu informacija: unutarnjih (miris i okus) i ekstrinzičnih (podrijetlo, oblik/boja boce, marka, pakovanje, nagrada, cijena, uključenost potrošača u kupovinu).

Pročitajte 1. dio:  Vino je izlet, a ne lekcija geografije

<

O autoru

Dr. Elinor Garely - specijalno za eTN i glavni urednik wines.travel

Subscribe
Obavesti o
gost
0 Komentari
Inline povratne informacije
Pogledajte sve komentare
0
Volio bih vaše misli, molim vas komentirajte.x
Podijeli na...