Zdravstvena kriza: Globalne zalihe vakcine protiv žute groznice pri kraju

vakcinu
vakcinu

Globalne zalihe cjepiva protiv žute groznice možda neće biti dovoljne ako istovremene epidemije pogode gusto naseljena područja koja nisu obuhvaćena hitnim odgovorima, smatra zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda.

Globalne zalihe cjepiva protiv žute groznice možda neće biti dovoljne ako istovremene epidemije pogode gusto naseljena područja koja nisu obuhvaćena hitnim reakcijama, upozorila je zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda, napominjući da je do sredine juna 2016. distribuirano skoro 18 miliona doza u Angoli, Demokratskoj Republici Kongo (DRC) i Ugandi ove godine.

Konkretno, epidemija Angole je već dvaput ove godine iscrpila šest miliona doza, nivo koji nikada ranije nije viđen. U prošlosti, za kontrolu epidemije u jednoj zemlji nije korišteno više od četiri miliona doza.
 

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koja je danas izrazila zabrinutost, četiri najveća svjetska proizvođača vakcina rade 6.2 sata na popuni zaliha, čime su globalne zalihe početkom juna dostigle XNUMX miliona doza.

Urbana žuta groznica može se brzo širiti u gusto naseljenim gradovima, uzrokujući hiljade smrtnih slučajeva i vrlo ozbiljne humanitarne posljedice. Vakcinacija je najvažnija mjera za prevenciju bolesti. Ali proizvodnja traje dugo – oko 12 mjeseci – i teško je unaprijed predvidjeti količine koje će biti potrebne svake godine da se odgovori na epidemije.

Godine 1997. SZO je, u partnerstvu s UN-ovim dječijim fondom (UNICEF), Ljekari bez granica (MSF) i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), osnovala Međunarodnu koordinacijsku grupu (ICG) za upravljanje hitnim vakcinama zalihe za buduće epidemije i koordinirati distribuciju vakcina u pogođenim područjima.

Žuta groznica je prvi put potvrđena 19. januara 2016. u Angoli. Devet dana kasnije, Ministarstvo zdravlja Angole zatražilo je 1.8 miliona doza iz globalnih zaliha hitnih zaliha vakcine, što je odobreno istog dana.

Od tada je zemlja podnijela nekoliko dodatnih zahtjeva za vakcine iz zaliha za hitne slučajeve i do 18. maja primila je ukupno 11.7 miliona doza. Tekuće kampanje vakcinacije zbog daljeg širenja bolesti postavljaju stalne zahtjeve za zalihe.

Osim toga, epidemije u Ugandi i DRC-u proširile su globalnu ponudu sa potražnjom za više od 700,000 odnosno 2.2 miliona doza.

Žuta groznica je akutna virusna hemoragijska bolest koju prenose zaraženi komarci. "Žuto" u nazivu odnosi se na žuticu koja pogađa neke pacijente. Simptomi žute groznice su groznica, glavobolja, žutica, bol u mišićima, mučnina, povraćanje i umor.


ŠTA UZIMATI IZ OVOG ČLANKA:

  • Godine 1997. SZO je, u partnerstvu s UN-ovim dječijim fondom (UNICEF), Ljekari bez granica (MSF) i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), osnovala Međunarodnu koordinacijsku grupu (ICG) za upravljanje hitnim vakcinama zalihe za buduće epidemije i koordinirati distribuciju vakcina u pogođenim područjima.
  • Globalne zalihe cjepiva protiv žute groznice možda neće biti dovoljne ako istovremene epidemije pogode gusto naseljena područja koja nisu obuhvaćena hitnim reakcijama, upozorila je zdravstvena agencija Ujedinjenih naroda, napominjući da je do sredine juna 2016. distribuirano skoro 18 miliona doza u Angoli, Demokratskoj Republici Kongo (DRC) i Ugandi ove godine.
  • Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koja je danas izrazila zabrinutost, četiri najveća svjetska proizvođača cjepiva rade danonoćno kako bi popunili zalihe, čime su globalne zalihe povećane na 6.

<

O autoru

Juergen T Steinmetz

Juergen Thomas Steinmetz je kontinuirano radio u industriji putovanja i turizma od kada je bio tinejdžer u Njemačkoj (1977.).
Osnovao je eTurboNews 1999. godine kao prvi online bilten za globalnu turističku industriju.

Podijeli na...