Plazma od ljudi koji su se oporavili od COVID-19 može pomoći trenutnim pacijentima

Napisao urednik

Transfuzija krvne plazme koju doniraju ljudi koji su se već oporavili od infekcije virusom pandemije može pomoći drugim pacijentima hospitaliziranim s COVID-19, pokazuje nova međunarodna studija.          

Print friendly, PDF i e-pošta

Tretman, poznat kao rekonvalescentna plazma, još uvijek se smatra eksperimentalnim od strane američke Uprave za hranu i lijekove (FDA). Plazma sadrži antitela, krvne proteine ​​koji su deo imunog sistema. Oblikovane tako da se mogu zakačiti za virus koji uzrokuje COVID-19, SARS-CoV-2, antitijela se naliježu na njih i označavaju ih za uklanjanje iz tijela, kažu istraživači.

Predvođena istraživačima sa Medicinskog fakulteta Grossman NYU, studija je pokazala da među 2,341 muškarcem i ženom, oni koji su primili injekciju rekonvalescentne plazme ubrzo nakon hospitalizacije imaju 15% manje šanse da umru u roku od mjesec dana od COVID-19 od onih koji nisu primaju rekonvalescentnu plazmu ili one koji su primali neaktivni fiziološki rastvor placebo.

Naime, istraživači su otkrili da su najveće koristi od terapije bile među pacijentima koji su najviše izloženi riziku od teških komplikacija zbog već postojećih stanja, poput dijabetesa ili srčanih bolesti. Čini se da tretman, koji sadrži antitijela i druge imunološke stanice potrebne za borbu protiv infekcije, također pomaže onima s krvnom grupom A ili AB.

Trenutni nalazi studije, objavljeni u online časopisu JAMA Network Open 25. januara, dolaze iz objedinjavanja informacija o pacijentima iz osam nedavno završenih studija u Sjedinjenim Državama, Belgiji, Brazilu, Indiji, Holandiji i Španiji o efektima rekonvalescenta plazma za COVID-19.

Ove koristi od tretmana će vjerovatno postati jasne tek kada bude dostupno više podataka iz ispitivanja, kaže Troxel, profesor na Odsjeku za zdravlje stanovništva na NYU Langone. To je zato što su podaci iz pojedinačnih ispitivanja premali da bi pokazali ukupan uticaj tretmana na podgrupe pacijenata, kaže ona. Neke pojedinačne studije su pokazale da je terapija neefikasna ili ograničene vrednosti.

Koistraživačica studije dr Eva Petkova kaže da tim koristi svoje podatke iz studije da stvori sistem bodovanja deskriptora pacijenata, uključujući starost, stadij COVID-19 i koegzistirajuće bolesti, što olakšava kliničarima da izračunaju ko stoji da imaju najviše koristi od upotrebe rekonvalescentne plazme.

Za studiju, istraživači su grupisali sve informacije o pacijentima iz manjih, odvojenih kliničkih istraživanja o rekonvalescentnoj terapiji plazmom, uključujući ispitivanja na NYU Langone, Albert Einstein College of Medicine i Montefiore Medical Center, Zuckerberg San Francisco General Hospital i University of Pennsylvania u Philadelphiji. Istraživači su se nadali da će bilo kakve prednosti ili nedostatke u liječenju biti lakše uočiti među najvećim mogućim uzorkom pacijenata. Sva ispitivanja su bila randomizirana i kontrolirana, što znači da je pacijent imao slučajnu šansu da dobije plazmu za oporavak ili da je ne primi.

U analizu su uključeni podaci iz druge multicentrične američke studije objavljene zasebno u decembru 2021. u JAMA Internal Medicine. Ta studija na 941 pacijentu hospitaliziranom s COVID-19 pokazala je da će pacijenti koji primaju visoke doze rekonvalescentne terapije plazmom, a ne uzimaju druge lijekove, kao što su remdesivir ili kortikosteroidi, vjerovatno imati koristi od liječenja krvnom plazmom. Ko-primarni istraživač Mila Ortigoza, MD, PhD, docent na Odsjecima za medicinu i mikrobiologiju na NYU Langone, kaže da su ovi početni rezultati podržali ideju da bi rekonvalescentna plazma mogla biti izvodljiva opcija liječenja, posebno kada druge terapije još nisu dostupno, kao na početku pandemije.

Osim toga, rekonvalescentna plazma prikupljena od prethodno zaraženih i naknadno vakcinisanih donora (VaxPlasma) sadržavala bi antitijela u dovoljno velikim količinama i raznovrsnosti koja bi mogla pružiti dodatnu zaštitu od novih virusnih varijanti, kaže Ortigoza. Virusi obično mutiraju genetski (dobijaju nasumične promjene u svojim DNK ili RNK kodovima) tokom bilo koje pandemije. Iz tog razloga, rekonvalescentna plazma ima potencijal da ponudi efikasniji tretman brže nakon takvih mutacija nego tipovi tretmana koji s vremenom postaju manje efikasni i moraju se podvrgnuti procesu ponovnog dizajna kako bi se pozabavili novom varijantom, kao što je tretman monoklonskim antitijelima.

 

Print friendly, PDF i e-pošta

Related News

O autoru

urednik

Glavna urednica za eTurboNew je Linda Hohnholz. Ona je smještena u sjedištu eTN-a u Honoluluu na Havajima.

Ostavite komentar