Vrhunski turisti ukroćuju strahove Tajvana

TAJPEJ – Najjači utisak koji je kineski student Chen Jiawei stekao dok je prošle sedmice prvi put bio na turneji po Tajvanu bio je relativno besprijekoran kvalitet određenih slikovitih mjesta.

TAJPEJ – Najjači utisak koji je kineski student Chen Jiawei stekao dok je prošle sedmice prvi put bio na turneji po Tajvanu bio je relativno besprijekoran kvalitet određenih slikovitih mjesta.

“Voda u obalnim područjima je tako plava. Drugačije je od kineskog”, rekao je Chen, 21, iz provincije Guangdong.

Chen je bio jedan od 762 turista koji su stigli 4. jula prvim redovnim direktnim letovima između kontinentalne Kine i Tajvana otkako su se dvije strane razdvojile na kraju građanskog rata 1949. Tokom svog desetodnevnog putovanja, rekao je da pronašao ne samo prirodnu ljepotu, već i način života koji nije očekivao na Tajvanu.

“Ovdje ne grade puno stvari koje je napravio čovjek u prirodnom okruženju. Na primjer, [ne] sječu drveće, razvijaju zemlju i grade kuću za radnike u šumarstvu, kao što vidimo na kopnu. Na kopnu bi sadili drveće u parkovima, a onda bi u njih stavljali životinje”, rekao je Čen.

Dok se tajvanska vlada fokusira na ekonomske koristi redovnih letova iz Kine i oko 3,000 kineskih turista koje će dovesti svakog dana, neki analitičari smatraju da bi to moglo biti potencijalno značajnijih posljedica.

„Veći uticaj je u kulturnoj razmjeni“, rekao je Kou Chien-wen, politikolog i stručnjak za odnose između tjesnaca na Tajpejskom univerzitetu Chengchi.

Ture poput Chen's su prvi put da je veliki broj običnih Kineza mogao posjetiti Tajvan. Očigledno je to iskustvo koje Kinezi nikada ne bi mogli steći iz udžbenika i filmova, a da ne spominjemo medije pod kontrolom države.

Dok dvije strane dijeli samo 160 kilometara širok Tajvanski tjesnac, one nikada nisu potpisale mirovni sporazum otkako je građanski rat završen 1949. godine kada su nacionalisti – današnja stranka Kuomintang (KMT) pobjegli na Tajvan nakon što su komunisti preuzeli vlast. kopno. Sve do 4. jula, direktni letovi su bili dozvoljeni samo na nekoliko velikih praznika svake godine, i to gotovo isključivo za tajvanske poslovne ljude i njihove porodice koje žive na kopnu.

Samo oko 300,000 Kineza godišnje posjeti Tajvan, uglavnom na poslovnim putovanjima. Putnici su morali da prolaze kroz treću lokaciju – obično Hong Kong ili Makao – što je putovanje dugotrajno i skupo. U nedavnoj prošlosti, let od Tajpeja do Pekinga trajao je cijeli dan.

Sada, sa 36 direktnih letova radnim danima između gradova na dvije strane, a vrijeme letenja samo 30 minuta, jasno je da će stići mnogo više Kineza.

A kakvi su njihovi utisci o Tajvanu van kontrole Pekinga? Iako se Kina otvorila na mnogo načina, tajvanski TV kanali su i dalje zabranjeni – čak i na mjestima kao što je obližnji grad Xiamen u provinciji Fujian. Nekim tajvanskim programima je dozvoljeno da se emituju u hotelima i luksuznim apartmanima u Kini, ali to je uglavnom zabavna zabava ili sapunice – i sve se prethodno pregledaju od strane cenzora.

„Sada postoji novi kanal za Kineze da razumeju Tajvan“, rekao je Kou. “Neizbežno će kineski turisti upoređivati ​​život na Tajvanu sa onim u Kini.”

Za razliku od Evrope ili jugoistočne Azije, gde su posetili mnogi građani srednje klase poput Čena, kineski turisti mogu lako da komuniciraju sa lokalnim stanovništvom na Tajvanu. A kako su većina ljudi na obje strane etnički Han Kinezi, nekima će možda biti teško da se ne zapitaju zašto su stvari na Tajvanu jednosmjerne, a mnogo drugačije u Kini.

„Iako su njihovi gradovi mali, a ulice uske, nema saobraćajnih gužvi“, rekao je Čen. “Kada je naš turistički autobus prolazio kroz njihove gradove, mogli smo vidjeti da su njihovi gradovi vrlo uređeni.”

Prema riječima turističkog vodiča Chin Wen-yija, nove kineske turiste najviše su zanimale razlike u životnim stilovima. Kada su kamioni za smeće prošli pored turističkih grupa, neki od kineskih turista su pitali zašto kamioni imaju toliko različitih pregrada, nešto što se ne vidi na kopnu.

„Objasnili smo im da je to zato što na Tajvanu imamo politiku recikliranja i zahtevamo od stanovnika da razvrstaju svoje smeće, sa kategorijom čak i kuhinjskih ostataka hrane“, rekao je Čin.

U isto vrijeme, Tajvanci dobijaju uvid u Kinu kroz priliv turista sa kopna.

“Zapravo, oni se oblače na sasvim moderan način, ništa drugačije od nas. Izgledaju isto kao mi, nimalo kao ljudi sa sela”, rekla je Vang Ruo-mei, rodom iz Tajpeja koja ne poznaje nijednog kopna osim svog pokojnog oca, koji je emigrirao na Tajvan nakon rata.

Kineska vlada ne gubi na umu da bi dobro obučeni, vaspitani i bogati kineski turisti mogli poboljšati utisak Tajvana o Kini. Analitičari vjeruju da se Peking nada da će povećano ekonomsko oslanjanje Tajvana na Kinu smanjiti vjerovatnoću da će ostrvo proglasiti nezavisnost – čin na koji je Peking prijetio da će odgovoriti ratom.

„Kina ne može kontrolisati tajvanske medije, tako da ne može kontrolisati stavove Tajvana o Kini. Ali kada kineski turisti dođu na Tajvan, barem Kina može pokazati svoju dobru stranu”, rekao je Kou sa Univerziteta Chengchi.

Zapravo, kako bi se ostavio dobar prvi utisak, pregledan je prvi val turista, rekao je Darren Lin, osnivački direktor Udruženja turističkih vodiča u Tajpeju i zamjenik menadžera turističke agencije koja se bavi obilascima.

Prema Linovim riječima, većina turista koje je vodila njegova kompanija bili su državni službenici, stalni kupci ili članovi porodice i prijatelji osoblja kineskih turističkih agencija.

“To je dijelom zato što nije bilo lako pronaći toliko ljudi koji su bili pouzdani u tako kratkom vremenu”, rekao je Lin. “Prva grupa se smatra veoma važnom sa dvije strane tjesnaca. Plašili su se da će ljudi pobjeći i pokušati ostati na Tajvanu.”

Penzioneri su činili veliki broj od 700 turista, a svaki je morao imati određenu ušteđevinu na bankovnim računima, kazali su Lin i drugi.

Ne govori, ne govori
I turisti i turistički vodiči usvojili su stav „ne pitam, ne govorim“ po pitanju nezavisnosti Tajvana.

Izbjegavana su i osjetljiva mjesta, uključujući Memorijalnu dvoranu Chiang Kai-shek i Predsjedničku palatu. Chiang je bio bivši najveći neprijatelj komunista, a Kina ne priznaje predsjednika Tajvana jer smatra ostrvo jednom od svojih provincija, a ne nacijom.

Do sada su utisci koje su kineski turisti ostavili na Tajvance bili pozitivni. Uprkos nekim početnim zabrinutostima da će pljunuti ili pušiti u nepušačkim prostorima, većina je pokazala dobre manire. Svi su obaviješteni o pravilima Tajvana čim su izašli iz aviona.

Televizijske stanice su prikazivale nasmejane turiste kako hvale voljenu tajvansku supu od goveđeg rezanaca, kao i kako kupuju i nose prtljag napunjen novokupljenim artiklima.

Zvaničnici turističke industrije očekuju da će broj kineskih turista dostići 1 milion godišnje, daleko više od sadašnjih 300,000, a očekuje se da će turisti svake godine na Tajvanu trošiti milijarde američkih dolara.

Prva grupa koja je napustila prošlog vikenda potrošila je 1.3 miliona dolara na suvenire i luksuznu robu, navodi United Daily News. Tajvanska vlada i turistička industrija nadaju se da će kineski turisti pružiti prijeko potreban poticaj zaostaloj ekonomiji ostrva.

„Nadamo se da će oni koji imaju novac i vrijeme nastaviti dolaziti“, rekao je Lin.

Većina od 13,000 turističkih vodiča na Tajvanu ranije je vodila obilaske za japanske posjetioce, ali sada će se 25%, procjenjuje Lin, fokusirati na turiste s kopna. „Moraće da revidiraju svoja objašnjenja o turneji i manje se fokusiraju na japanski uticaj na Tajvanu, jer bi to moglo da uvredi stanovnike kopna“, rekao je Lin.

Ipak, nisu svi Tajvanci bili spremni da razviju prostirku dobrodošlice za turiste sa kopna.

Vlasnik restorana u gradu Kaohsiung na jugu Tajvana okačio je znak ispred svog restorana koji ukazuje da kineski turisti nisu dobrodošli. A jedna TV stanica prikazala je putničku agenciju Tainan kako viče da će kineski turisti uplašiti prefinjenije japanske turiste.

Neki Tajvanci su se također protivili da kompanije mijenjaju svoje znakove ili natpise kao što su jelovnici sa tradicionalnih kineskih znakova, koji se naširoko koriste na Tajvanu, na pojednostavljene znakove, koji se koriste u Kini.

„Mislim da ne bismo trebali mijenjati našu kulturu i identitet samo zbog novca,“ rekao je Yang Wei-shiu, stanovnik Keelunga.

Ali analitičari kažu da su ovo samo početni problemi. Kako obje strane ostvaruju ekonomsku korist, većina ljudi će podržati bliži kontakt, rekli su. A povećano razumijevanje bi s vremenom moglo utjecati na političke odnose dvije zemlje.

„Politički, to može povećati povjerenje ako se proces nastavi“, rekao je Andrew Yang, stručnjak za odnose između tjesnaca u Kineskom vijeću za napredne političke studije u Tajpeju.

Naravno, kineski turisti su također primijetili stvari koje im se nisu dopale na Tajvanu.

Chen je rekao da se vijesti o nestanku tri kineska turista – koji nisu bili dio grupa s direktnih letova – razlikuju između medija iz tajvanskog plavog kampa, koji je općenito otvoreniji za bliže odnose s Kinom, i njegovog zelenog kampa, koji je pritisnuli za nezavisnost Tajvana.

Pro-plavi mediji su naglasili da njih trojica nisu bili turisti sa direktnih letova, dok su prozeleni mediji umanjili tu razliku, rekao je Chen.

„Ovdašnji mediji stalno se bore oko perspektiva jedni drugih i njihovi izvještaji odražavaju njihov vlastiti stav,“ rekao je Chen, koji je priznao da su on i drugi turisti ipak voljeli čitati lokalne novine na svom putovanju.

Iako analitičari smatraju da je prerano reći hoće li pojačani kontakti imati utjecaja na političke veze između dvije strane, počela je nova era odnosa Kine i Tajvana.

„Bar će uporediti zašto je Tajvan ovakav, a Kina takva. A neke od razlika će se odnositi na različite političke sisteme”, rekao je Kou.

times.com

<

O autoru

Linda Hohnholz

Glavni i odgovorni urednik za eTurboNews sa sjedištem u sjedištu eTN-a.

Podijeli na...