Projekat je osmišljen da izgradi mir, harmoniju, prijateljstvo i multikulturalnu svijest, za dobrobit Tajlanđana, iseljenika i stranih turista.
Iniciran od strane dobro poznate džamije Haroon i odobren od strane Islamskog komiteta Bangkoka, obilasci džamija će pomoći da se učvrsti imidž Tajlanda kao mirne, prijateljske zemlje otvorene za sve vjere i kulture. Projekat će također stvoriti radna mjesta i prihod među Tajlandsko-muslimanske zajednice, posebno stotine prodavača mama i tata koji prodaju hranu i mnoge druge proizvode u područjima oko džamija.
Imam Thanarat Watcharapisut, imam džamije Haroon i šef za međunarodne odnose u Islamskom komitetu Bangkoka rekao je: „S obzirom na islamofobiju koja preovladava u našem društvu, željeli bismo informirati ljude o istini o islamu. Postoji mnogo nesporazuma i zabluda o islamu, kao i namjernih pogrešnih tumačenja. Kada se tome suprotstavimo, to će stvoriti bolje razumijevanje među ljudima. Takođe želimo da ovo bude recipročan aranžman. Podsticat ćemo muslimane da posjećuju crkve i hramove i uče jedni od drugih.”
Zasnovano na obilascima džamija otvorenih vrata u Maleziji, projekat ispunjava više nacionalnih, regionalnih i globalnih diplomatskih ciljeva.
Na lokalnom nivou, to je u skladu s tajlandskim ustavom koji dozvoljava slobodu vjeroispovijesti i, uprkos tome što je budistička većina, tretira sve Tajlanđane kao jednake građane sa jednakim pravom glasa, rada i bogosluženja. Članovi tajlandske kraljevske porodice podržavaju islamske događaje i redovno posjećuju južni Tajland gdje muslimani čine većinu. To je također u skladu s principima Socio-kulturnog plana ASEAN-a, trećeg i najzanemarenijeg stupa integracije ASEAN-a, UN-ovog saveza civilizacija i cilja izgradnje mira iz 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Ono što je najvažnije, promovira tajlandsko putovanje i turizam dajući novu dimenziju „održivosti“. Iako se taj izraz u velikoj mjeri koristi u kontekstu očuvanja okoliša, turizam je sve više pod utjecajem rasnih, društvenih, kulturnih i geopolitičkih tenzija u mnogim dijelovima svijeta (ono što je ovaj pisac nazvao „drugim globalnim zagrijavanjem“). Tajland je do sada ostao oslobođen ovih sukoba, a sve je veća spoznaja da je očuvanje ovog socio-kulturno-etničkog mira jednako važno kao i očuvanje okoliša.
Tajlandsko ministarstvo vanjskih poslova pokazuje ovu relativnu smirenost u svojim diplomatskim aktivnostima. Dostojanstvenici iz islamskog svijeta koji dolaze u posjetu odvode se u kvart Kudeejin na strani Thon Buri rijeke Chao Phraya gdje se budistički hram, istorijska portugalska crkva i jedinstvena islamska džamija nalaze na pješačkoj udaljenosti jedna od druge, u usred lokalnih zajednica koje decenijama mirno koegzistiraju.
Tajland ima status posmatrača u Organizaciji islamskih zemalja (OIC) i radi na tome da iskoristi svoj potencijal kao proizvođača i izvoznika halal proizvoda za 1.4 milijarde islamske populacije. Ovu ekonomsku prednost intenzivno podržavaju subjekti koji brzo rastu kao što je Tajlandsko muslimansko trgovinsko udruženje, koje okuplja brojne mlade tajlandsko-muslimanske poduzetnike koji žele prenijeti tajlandske halal proizvode na globalnom nivou.
Druge institucije kao što su Halal naučni centar, pod Univerzitetom Chulalongkorn, i Halal Standard Institute of Thailand, također organiziraju godišnju Tajlandsku Halal skupštinu kako bi promovirali nauku i istraživanje u procesu certifikacije i promovirali tajlandsko-muslimanska preduzeća.
Tajland privlači milione posjetilaca iz islamskog svijeta. Saudijci su sada najbrže rastući i najviše troše posjetioci nakon diplomatskog zbližavanja s Tajlandom u januaru 2022. nakon 32-godišnje pauze. Lokalne bolnice godinama opslužuju medicinske turiste iz Zaljeva. Česti posjetioci su imućni posjetioci iz Bangladeša, Pakistana, Indonezije i Bruneja.
Turistička uprava Tajlanda ima dugogodišnju strategiju pozicioniranja Tajlanda kao muslimanske destinacije. Ima dosta halal restorana. Mnoge robne kuće i tržni centri sada imaju sobe za molitvu.
Iako Tajland kapitalizira ekonomske i turističke prednosti svoje muslimanske manjine, opća populacija slabo razumije religiju, zahvaljujući stereotipnom medijskom izvještavanju koji potiče iz inostranstva i prikazivanju muslimana kao zaostalih ljudi sklonih nasilju i sukobima. Domaći ekstremisti, političari, poslovni ljudi i mediji sa antimuslimanskim programima također miješaju lonac.
Imam Thanarat kaže da je razbijanje tih mitova i suzbijanje izmišljotina veoma važan cilj obilazaka džamija otvorenih dana. Ako ljudi krenu na ture otvorenog uma i želje da uče u duhu mira i harmonije, to će izgraditi dobre međuvjerske i međukulturalne odnose. Glavni izazov, kaže on, je nositi se s onima koji su skloni unaprijed prosuđivati i jačati svoje unaprijed određene, negativne mentalne sklopove.
On je sastavio listu od 20 pitanja koja se rutinski postavljaju u džamijama, poput „Zašto mnoge muslimanke nose hidžab?“, „Zašto islam zabranjuje kockanje i konzumiranje alkohola“ „Zašto mnogi muslimani nose kape ?”. Drugi koji nisu na toj listi, ali se tradicionalno pitaju, uključuju one koji se odnose na status žena, brak, razvod i nasilje.
Pored kampanja dezinformacija, imam Thanarat kaže da se ovi stereotipi mogu pratiti do obrazovanja i nedostatka interkulturalne interakcije. Duhovne vođe imaju važnu ulogu u rješavanju ovog problema.
U januaru je imam Thanarat pozvao Malezijku kineskog porijekla po imenu Sarah Tan da održi kurs obuke za obilaske džamija. Bivša bankarica, sama je prešla na islam, a ne udajom, a sada je sama obilazila džamije. U njenom izlaganju nalaze se brojni citati posetilaca koji su otišli sa mnogo boljom svešću i znanjem koje nikada nisu imali.
On se nada da će ture dati dobre rezultate i ojačati Tajland kao mirno društvo koje može dobro iskoristiti svoje multikulturalne prednosti.
U Bangkoku postoji 187 džamija, od kojih mnoge imaju bogato istorijsko naslijeđe. Obilasci će se održavati na tajlandskom i engleskom jeziku. U nekim područjima, tajlandski muslimani također imaju sastave koji govore arapski.
Smještena odmah pored poznatog hotela Oriental, džamija Haroon je popularno mjesto za posjetioce i na itineraru sve popularnijih biciklističkih tura u gradu. Turneje organizuje već šest godina. Kao i nekoliko drugih džamija u Bangkoku, ali imam je rekao da ih treba standardizirati. Obilasci se također održavaju u dvije Chiang Mai džamije.
Ramazan će početi od 10. do 11. marta i završiti 10. i 11. aprila. Imam Thanarat je rekao da ih džamije mogu držati i tokom ramazana nakon prekida posta zalaskom sunca, poznatog kao iftar. O terminima i drugim detaljima obilazaka odlučivat će komisije pojedinih džamija. U prvoj fazi obilasci će se odvijati samo u Bangkoku. Nakon evaluacije, prijedlog će biti poslan Islamskom komitetu Bangkoka da ih provede širom zemlje.
Od 24. do 26. februara, predstavnici svih džamija učesnica će učestvovati na kursu obuke o tome kako voditi ove obilaske, sa govornicima Discover Islam Bahrain i Islamic Propagation Society International (IPSI), nevladine, nepolitičke organizacije zasnovane na u Penangu, Malezija.
ŠTA UZIMATI IZ OVOG ČLANKA:
- Dostojanstvenici iz islamskog svijeta koji dolaze u posjetu odvode se u kvart Kudeejin na strani Thon Buri rijeke Chao Phraya gdje se budistički hram, istorijska portugalska crkva i jedinstvena islamska džamija nalaze na pješačkoj udaljenosti jedna od druge, u usred lokalnih zajednica koje u miru koegzistiraju decenijama.
- To je također u skladu s principima Socio-kulturnog plana ASEAN-a, trećeg i najzanemarenijeg stupa integracije ASEAN-a, UN-ovog saveza civilizacija i cilja izgradnje mira iz 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
- Iako Tajland kapitalizira ekonomske i turističke prednosti svoje muslimanske manjine, opća populacija slabo razumije religiju, zahvaljujući stereotipnom medijskom izvještavanju koji potiče iz inostranstva i prikazivanju muslimana kao zaostalih ljudi sklonih nasilju i sukobima.