Ekonomska vlada ponovo otvara putovanja u Dubai, Egipat, Liban, Katar, Tunis uprkos epidemiji?

Arapske zemlje, posebno one koje su u velikoj mjeri zavisne od turizma kao npr Dubai, Egipat i Liban, imaju različite pristupe kada popuštaju zatvaranja koje su nametnuli na svojim granicama i aerodromima u borbi protiv COVID-19.

Dubai, najmnogoljudniji od sedam emirata koji čine Ujedinjene Arapske Emirate, ponovo je otvorio svoja vrata za posjetioce 7. jula. Ponovno otvaranje je uslijedilo uprkos odluci UAE da spriječi svoje stanovnike da putuju u inostranstvo i zabrani strancima slobodan ulazak na svoje granice.

Dubai je matična baza za Emirates najveća aviokompanija na Bliskom istoku, i četvrti najveći svjetski avioprijevoznik po redovnim putničkim miljama. Emirates je postavio niz zdravstvenih i sigurnosnih mjera za ponovno pokretanje redovnih letova.

Besplatni higijenski kompleti će dobiti svaki putnik prilikom prijave na Međunarodni aerodrom u Dubaiju i na letovima za Dubai. Kompleti se sastoje od maski, rukavica, antibakterijskih maramica i sredstva za dezinfekciju ruku.

Rukavice i maske su sada obavezne za sve klijente i zaposlene na aerodromu u Dubaiju, dok su samo maske obavezne na letovima Emiratesa.

Po dolasku na aerodrom, termalni skeneri na različitim prostorima prate temperaturu svih putnika i zaposlenih. Osim toga, indikatori fizičkog distanciranja postavljeni su na tlo i u zonama čekanja kako bi pomogli putnicima da održe potrebnu udaljenost u područjima za prijavu, imigraciju, ukrcaj i transfer.

Mohammed Yasin, glavni strateški direktor u Al Dhabi Capitalu, rekao je za Media Line da postoji pritisak da se ubrza ponovno otvaranje sektora turizma i ugostiteljstva.

To će, kako kaže, "dovesti do ponovnog pokretanja [operacija] hotela, aerodroma i trgovačkih centara, koji su vrlo važni aspekti ekonomije Dubaija."

Yasin kaže da su prije pandemije turizam i srodni sektori činili "otprilike 40%" BDP-a emirata.

On inzistira da Dubai ima pod kontrolom krizu s korona virusom, a njegov zdravstveni sektor ima kapacitet za liječenje pacijenata.

“Otvarane su terenske bolnice kako bi se povećao kapacitet zdravstvenog sistema, a kada je broj oboljelih počeo da se smanjuje, neke od tih bolnica su zatvorene. Stoga je postalo važno ponovo otvoriti turistički sektor”, objašnjava on.

Odluka se odnosila na istraživanje ravnoteže između rizika i koristi.

„Sada je težina koristi postala veća od rizika“, kaže on.

Egipat je 1. jula ponovo otvorio svoje aerodrome prvi put od marta. Iako je u junu zabilježeno više novih slučajeva i smrtnih slučajeva nego u prethodna četiri mjeseca zajedno, vlada je odlučila prekinuti mnoge mjere poduzete za suzbijanje virusa kako bi spasila ekonomiju.

EgyptAir je najavio da putnici moraju stalno nositi maske za lice, počevši od ulaska na aerodrom, dok će svi zaposleni nositi osobnu zaštitnu opremu (PPE), uključujući štitnike za lice, i redovno će se kontrolirati na temperaturu.

Putnicima će se mjeriti i temperature. Na podu su razmaknute naljepnice koje pomažu putnicima da održavaju sigurnu udaljenost jedni od drugih.

EgyptAir je nedavno vratio više od 5,000 Egipćana iz inostranstva, a Ministarstvo turizma je ponovo otvorilo spomenike, među kojima su piramide u Gizi i Egipatski muzej u Kairu.

Mohammed Farhat, analitičar Centra za strateške studije Al-Ahram, rekao je za Media Line da je odluka vlade bila dobro razmotrena s obzirom na velike troškove zatvaranja.

“Mnoge arapske i međunarodne zemlje donijele su slične odluke jer ne možemo ostati u zatvorenom prostoru – to je izuzetna situacija zbog izuzetnih okolnosti,” kaže on.

Egipatska odluka dio je globalnog trenda da se ekonomije drže otvorenim kako bi ljudi mogli nastaviti izdržavati svoje porodice, dodaje on.

„Globalne [finansijske] rezerve za izuzetne situacije su ograničene“, napominje on. “Svaka zemlja ima rezerve za pokrivanje mjeseci prihoda i domaće potrošnje u izuzetnim situacijama, ali one se ne mogu iscrpiti za jednu krizu.”

Vrlo je važno, nastavlja on, sačuvati međunarodne rezerve za buduće krize.

“Čak ni zemlje koje imaju ogromne rezerve nisu ih riskirale, jer ne možemo iscrpiti ove globalne rezerve za jedno zatvaranje zbog koronavirusa. Zemlje moraju imati rezerve za druge hitne krize”, kaže on.

Međunarodni aerodrom Rafik Hariri u Bejrutu ponovo je otvoren za letove sa 10% kapaciteta 1. jula, uz stroge mjere sigurnosti i higijene.

Maske za lice su obavezne za putnike i članove posade unutar terminala i u avionima. Svi putnici su dužni da ponesu dovoljan broj maski i da ih mijenjaju svaka četiri sata. Moraju ponijeti i svoje sredstvo za dezinfekciju ruku.

Jassem Ajaka, profesor ekonomije na Libanskom univerzitetu, smatra da je odluka o ponovnom otvaranju aerodroma značajna ne zato što će pomoći turističkom sektoru, već zato što će više strane valute ući u zemlju.

“Veliki broj ljudi zaraženih COVID-19 ulazi u Liban preko aerodroma. Stoga bi držanje aerodroma zatvorenim bila najsigurnija stvar, ali kada se dnevno gubi oko 30 miliona dolara [prihoda od turizma], postoji veliki problem”, rekao je on za The Media Line.

Liban pati od zagušljive krize likvidnosti dolara, što je jedan od faktora koji stoje iza tekućih uličnih protesta u zemlji. Prije ponovnog otvaranja, aerodrom je bio otvoren za iseljenike koji su donosili dolare potrebne za podršku libanonskoj funti i plaćanje uvoza hrane.

„Liban više ne može bez strane valute“, kaže on. “Uprkos povećanju slučajeva koronavirusa, valuta je neophodna za zemlju.”

U Jordanu je vlada ove sedmice objavila da će ta zemlja početi ponovo otvarati svoje granice i aerodrome za međunarodne putnike u augustu nakon četveromjesečnog zatvaranja.

U nastojanju da se rizik svede na minimum, postojaće lista odobrenih zemalja. Osim toga, dolazni putnici moraju proći test na koronavirus najmanje 72 sata prije polaska i poduzeti drugi test po dolasku.

Kraljevstvo se smatra sigurnim područjem, s obzirom na uspjeh vlade u kontroli širenja virusa.

Mazen Irshaid, financijski stručnjak iz Amana koji piše za nekoliko arapskih medija, kaže da je turizam važan jer je činio 10 posto bruto domaćeg proizvoda Jordana prije pandemije.

„Kada sektor turizma oživi, ​​to će se pozitivno odraziti na druge sektore koji nisu direktno povezani s njim, kao što su transport, ugostiteljstvo, ugostiteljstvo i drugi sektori koji donose prihod“, rekao je on za The Media Line.

Napominje da je prošle godine više od milion turista posjetilo Jordan.

"Na osnovu nedavnih izjava zvaničnika, ponovno otvaranje će biti postepeno i iz određenih zemalja niskog rizika, a prema kriterijima koje odredi država", kaže Irshaid.

Turistički sektor je doživio značajan rast posljednjih godina, posebno nakon što je postignuta relativna stabilnost u odnosu na susjedne Sirije i Iraka, kaže on.

"Epidemija koronavirusa vratila nas je na početak", dodaje on. “To je negativno uticalo ne samo na turizam i s njim povezane faktore, već i na ekonomiju općenito.”

Prof. Yaniv Poria, predsjedavajući Odsjeka za hotelski i turistički menadžment na Univerzitetu Ben-Gurion u Negevu u Izraelu, rekao je Medijska linija da su mnoge turističke kompanije u regionu imale velikih problema sa smanjenjem prihoda i zbog toga će biti prisiljene da značajno podignu cene.

“Morate uzeti u obzir da turističke kompanije zapravo ne zarađuju samo od prodaje karata, već od prodaje aranžmana za odmor i hotela kao dio posla,” rekao je on. “Siguran sam da će nakon okončanja korona virusa cijene biti čak i mnogo veće.”

Turističke kompanije će morati početi razmišljati izvan okvira kako bi pronašle načine da ostanu u poslu, kaže Poria.

“Možda bi trebali planirati da teret i putnici putuju istim avionom. Obično imamo avione za teret i avione za putnike. Možda treba da posvetimo delove za teret i druge delove istog aviona za putnike”, rekao je on.

“Moraju biti kreativni kako bi to učinili profitabilnim”, dodao je.

Poria napominje da će se aviokompanije morati pridržavati standarda i procedura kako bi održale kvalitet usluge.

„U prošlosti su putovanja bila iskustvo i avantura kojoj su se ljudi radovali s nestrpljenjem“, objasnio je. “Sada će toga biti sve manje. Usluga neće biti ista. Putnici će biti veoma skeptični ne samo u pogledu kvaliteta usluge, već iu pogledu toga koliko će avion biti čist, ali i prema ostalim putnicima.”

Osiguranje će biti još jedan od važnih faktora prilikom odlučivanja da li će letjeti i kojom aviokompanijom, kaže Poria, pogotovo jer se danas mnogi letovi otkazuju, a mnogi klijenti imaju problema s povratom novca.

“Kompanije koje su finansijski jake i sposobne... da obeštete putnicima u slučaju otkazivanja leta su kompanije koje će uspjeti”, naveo je on. "Ubuduće, pitanje osiguranja leta i kompenzacije će igrati značajnu ulogu."

Povjerenje će također biti najvažnije za budućnost turizma, jer će ljudi početi birati aviokompaniju na osnovu toga koliko dobro misle da slijedi sigurnosne procedure.

“Mnogi će se odlučiti da lete samo aviokompanijama za koje smatraju da su stroge u osiguravanju zdravlja i sigurnosti svoje posade i putnika”, rekao je.

Mogu postojati i slučajevi u kojima letovi polijeću samo ako ima dovoljan broj putnika.

"U prošlosti su mnogi ljudi donosili odluku da putuju dan ili dva ranije, ali to više neće biti slučaj", rekao je Poria.

„Ljudi će morati da planiraju mnogo unapred i neće biti lako“, nastavio je. “Biće mnogo komplikovanije. Ljudi će morati da dostave potvrde da nemaju virus. Morat će popuniti mnogo formulara prije putovanja, tako da to neće biti laka odluka.”

Neki putnici će, smatra on, letjeti samo kada to apsolutno moraju.

„Zum nam omogućava da radimo stvari za koje ranije nismo mislili da možemo. Čak i u akademskom svijetu, ako možete održati konferenciju preko Zoom-a, mi je održavamo preko Zoom-a umjesto da putujemo”, rekao je. “Prijatelji i rođaci koji putuju na vjenčanja, posjete ili druge društvene događaje bit će mnogo manje važni nego u prošlosti.”

Katar anajavio je 21. jula da će od 1. avgusta građanima i stalnim stanovnicima biti dozvoljeno da putuju van zemlje i vraćaju se kad god žele.

Dolasci iz 40 “zemalja niskog rizika” moraće da se podvrgnu testu na COVID-19 po dolasku na aerodrom i da potpišu obavezu samoizolacije na nedelju dana.

Nakon sedam dana, biće podvrgnuti drugom testu. Ako su negativni, mogu izaći iz karantina; ako su pozitivni, bit će prebačeni u državnu ustanovu na izolaciju.

Putnici koji dolaze iz zemalja koje nisu na sigurnoj listi moraju dobiti "sertifikat bez virusa" od akreditovane ustanove za testiranje na COVID-19 ne više od 48 sati prije leta i poštovati politiku karantina nakon dolaska.

Sredinom juna, Svjetska turistička organizacija proglašen Tunis bezbedna turistička destinacija, a 27. juna ova severnoafrička zemlja je ponovo otvorila svoje granice za turiste.

Izraelska uprava aerodroma objavila je 20. jula da će stranim posjetiocima, uz vrlo malo izuzetaka, biti zabranjen ulazak u zemlju najmanje do 1. septembra. Postoje izvještaji da će zemlja nastaviti zabranjivati ​​ulazak strancima do novembra.

od DIMA ABUMARIA, The MediaLine
#reopeningtravel

 

ŠTA UZIMATI IZ OVOG ČLANKA:

  • Iako je u junu zabilježeno više novih slučajeva i smrtnih slučajeva nego u prethodna četiri mjeseca zajedno, vlada je odlučila prekinuti mnoge mjere poduzete za suzbijanje virusa kako bi spasila ekonomiju.
  • Osim toga, indikatori fizičkog distanciranja postavljeni su na tlo i u zonama čekanja kako bi pomogli putnicima da održe potrebnu udaljenost u područjima za prijavu, imigraciju, ukrcaj i transfer.
  • Mohammed Farhat, analitičar Centra za strateške studije Al-Ahram, rekao je za Media Line da je odluka vlade bila dobro razmotrena s obzirom na velike troškove zatvaranja.

O autoru

Medijska linija

Podijeli na...